Procjena zdravstvenih tehnologija

Po završetku konferencije Različita lica rijetkih i kompleksnih epilepsija, dana 19. listopada 2024. godine od 14-17 h u hotelu Amphora u Splitu održala se radionica o procjeni zdravstvenih tehnologija koju je vodila Mirjana Huić.
Na edukativnoj radionici prikazana je procjena zdravstvenih tehnologija (eng. Health Technology Assessment, HTA) kao temeljni alat za unapređenje zdravstvenih sustava i racionalizaciju resursa u zdravstvu, posebno s obzirom na nadolazeće regulatorne promjene na razini Europske unije. HTA se bavi procjenom kliničkih, ekonomskih, etičkih i društvenih aspekata zdravstvenih tehnologija, uključujući lijekove, medicinske uređaje i postupke, kako bi se optimizirao njihov utjecaj na zdravstvene ishode, sigurnost pacijenata i financijsku održivost zdravstvenih sustava.
Ovaj proces uključuje objektivan, multidisciplinaran pristup temeljen na medicini utemeljenoj na dokazima (eng. Evidence-Based Medicine, EBM). Glavni cilj HTA-a je donijeti preporuke koje će osigurati opravdanost primjene novih tehnologija ili zamjenu postojećih postupaka, uzimajući u obzir kliničku učinkovitost, sigurnost, troškove, organizacijske i pravne aspekte te mišljenja pacijenata i etičke elemente. Preporuke koje proizađu iz HTA procjena služe kao smjernice ministarstvima zdravstva, upravama bolnica i zdravstvenim osiguravajućim kućama, omogućujući im donošenje informiranih politika utemeljenih na dokazima, čime se zdravstveni sustavi čine učinkovitijima i dugoročno održivima.
Radionica se posebno osvrnula na uvođenje zajedničkog pravnog okvira za HTA na razini Europske unije, koji će, počevši od 2025. godine, omogućiti provođenje zajedničkih kliničkih procjena (eng. Joint Clinical Assessments, JCA) za sve zemlje članice. Cilj ove regulative je omogućiti pristup inovativnim zdravstvenim tehnologijama kroz jedinstveni sustav procjene, čime će se smanjiti dupliciranje HTA procesa na nacionalnim razinama, a time i troškovi. Zajednički rad na procjeni uključivat će ne samo kliničke aspekte novih tehnologija, već i suradnje u segmentima poput ekonomskih procjena i organizacijskih rješenja.
Implementacija regulative zahtijeva i strukturiran pristup kojim se osigurava uključivanje pacijenata i zdravstvenih stručnjaka kroz cijeli proces procjene. Na taj način pacijenti mogu doprinijeti svojim iskustvima i stavovima, naglašavajući važne aspekte kvalitete života i ishoda liječenja, dok zdravstveni stručnjaci svojim znanjem omogućavaju procjenu kliničkih koristi novih tehnologija. Ovakav pristup dodatno povećava transparentnost i prilagođenost HTA procesa stvarnim potrebama pacijenata i društva.
Na radionici su prikazani primjeri učinkovitosti HTA-a, poput istraživanja u Danskoj i Finskoj koje je pokazalo značajno smanjenje rizika od kolorektalnog karcinoma kod osoba s nasljednim nepolipoznim karcinomom debelog crijeva koje su redovito provodile profilaktičku kolonoskopiju. Ova procjena ukazala je na to da se ovakva tehnologija pokazala izrazito troškovno učinkovitom te je preporučena za primjenu u zdravstvenim sustavima.

Osim toga, izloženi su primjeri procjena novih tehnologija za specifične bolesti poput spinalne mišićne atrofije i sindroma Dravet, koje su pokazale koliko HTA može pridonijeti identifikaciji terapija koje su klinički korisne i opravdane u odnosu na postojeće standarde skrbi.
Radionica je zaključena isticanjem važnosti koordiniranog pristupa procjeni zdravstvenih tehnologija na razini EU, što predstavlja velik korak prema integriranom europskom tržištu zdravstvenih inovacija. Time se osigurava ne samo bolja dostupnost medicinskih tehnologija nego i dugoročna održivost zdravstvenih sustava kroz zajedničke procjene koje omogućavaju transparentnost, koordinaciju i učinkovitiju uporabu resursa.