Na pitanje ˝Što je ketogena dijeta?˝ odgovor se čini vrlo jednostavan. Ako ćemo gledati iz perspektive raspodjele makronutrijenata, radi se o prehrani koja je bogata mastima i siromašna ugljikohidratima sa zadovoljavajućim unosom proteina. Međutim, kako se ona sve više prezentira kao dijeta za mršavljenje, važno je naglasiti da je ketogena dijeta, u kontekstu liječenja tvrdokornih epilepsija i drugih poremećaja, MEDICINSKA TERAPIJA tj. DIJETOTERAPIJA za čiju je provedbu potreban multidisciplinarni tim i strogi nadzor. Navedeno je potrebno jer ketogena dijeta nije ˝prirodan˝ način ishrane. Zbog svog strogog režima, unos vitamina i minerala tj. mikronutrijenta ne zadovoljava naše potrebe za istima, a kao i svaka medicinska terapija može izazvati određene nuspojave. Uvođenje i provedba ketogene dijete mora biti u suradnji s multidisciplinarnim timom kojeg čine neuropedijatar/neurolog, nutricionist, medicinska sestra i farmaceut, a poželjno je uključiti i psihologe i socijalne radnike. Za vrijeme provođenja dijete potrebno je PARTNERSTVO između oboljelih/skrbnika i multidisciplinarnog tima. Oboljeli i skrbnici moraju razumjeti da je njihova uloga ključna jer su oni ti koji trebaju svakodnevno slijediti dane upute, inače se dijetom neće postići željeni učinci. Samoinicijativno uvođenje ketogene dijete bez odgovarajućeg nadzora medicinskog tima se ne preporučuje što zbog nuspojava što zbog kompleksnosti dijete.

Danas razlikujemo više vrsta ketogenih dijeta i to: klasičnu ketogenu dijetu, ketogenu dijetu sa srednjelančanim trigliceridima (MCT ketogena dijeta, engl. Medium Chain Triglyceride), modificiranu Atkinsovu dijetu, modificiranu ketogenu dijetu i dijetu s namirnicama niskog glikemijskog indeksa (LGIT, engl. Low Glycemic Index Treatment).

Suprotno prethodnom pitanju, odgovoriti kako ona djeluje na epileptičke napadaje još uvijek ne možemo sa 100%-tnom sigurnošću, no postoje brojne hipoteze.

Ono što možemo reći je način na koji dijeta mijenja proizvodnju energije u našem tijelu.
U normalnim okolnostima tijelo razgrađuje ugljikohidrate do glukoze koja je glavni izvor energije. Kod osoba koje gladuju iskorištavaju se zalihe glukoze, a jednom kad se iscrpe tijelo počinje iskorištavati vlastite uskladištene masti. U slučaju produljenog gladovanja opskrba energijom se odvija iskorištavanjem proteina skeletnih mišića. Ketogene dijete su osmišljene da oponašaju metabolizam za vrijeme gladovanja. Nakon što se zalihe glukoze iscrpe, energija se dobiva razgradnjom egzogenih masti tj. masti unesenih u tijelo putem hrane. Kontinuiran visok unos masti i ograničen unos ugljikohidrata omogućuje održavanje stanja ketoze. Ovo stanje je karakterizirano proizvodnjom (ketogeneza) i iskorištavanjem (ketoliza) ketonskih tijela što je ujedno i krajnji cilj ketogene dijete. Ketonska tijela su acetoacetat, β-hidroksibutirat i aceton (većim dijelom se izlučuje dišnim putem), a predstavljaju alternativni izvor energije za mozak u nedostatku glukoze.

Ako mozak ne može iskoristiti glukozu za proizvodnju energije (npr. u slučaju sindroma nedostatka transportera glukoze tipa 1), ketogena dijeta pruža alternativni izvor energije i tada govorimo da ona ima izravan učinak. Neizravni učinci obuhvaćaju biogenezu mitohondrija, metabolizam neurotransmitera, antioksidacijski status i epigenetske mehanizme. Također, novija istraživanja upućuju na djelovanje crijevne mikrobiote i pojedinih srednjelančanih masnih kiselina, no još uvijek nedostaje istraživanja kojima bi se potvrdio točan mehanizam djelovanja ketogenih dijeta na epileptičke napadaje.

Unatoč tome što ne znamo točno djelovanje na epileptičke napadaje, znamo koji se rezultati postižu njenom provedbom. Veliki je broj istraživanja koji potvrđuju njene pozitivne učinke, a u objavljenoj Cochranovoj analizi četiriju randomizirano kontroliranih kliničkih istraživanja utvrđeno je da djeca s tvrdokornim epilepsijama na ketogenoj dijeti imaju tri puta veću šansu postići potpunu kontrolu epileptičkih napadaja te šest puta veću šansu smanjenja učestalosti epileptičkih napadaja preko 50% u usporedbi s uobičajenom antiepileptičkom terapijom.

 

 

 

Literatura

  • Bibić V. MODIFICIRANA ATKINSOVA DIJETA U LIJEČENJU EPILEPSIJA DJEČJE DOBI [Diplomski rad]. Rijeka: Sveučilište u Rijeci, Fakultet zdravstvenih studija u Rijeci; 2020 [pristupljeno 18.06.2021.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:184:678045
  • Martin‐McGill  KJ, Jackson  CF, Bresnahan  R, Levy  RG, Cooper  PN. Ketogenic diets for drug‐resistant epilepsy. Cochrane Database of Systematic Reviews 2018, Issue 11. Art. No.: CD001903. doi: 10.1002/14651858.CD001903.pub4.
  • Prpić I, Radić-Nišević J, Obrovac-Glišić M, Margetić J, Kozina M. Primjena modificirane Atkinsove dijete u liječenju epilepsije [Internet] Nutricia; 10/2016.-[ažurirano 02/2019.; pristupljeno 17.06.2021.] Dostupno na: http://dravet-sindromhrvatska.hr/wp-content/uploads/2019/02/modificirana_atkinsova_dijeta.pdf