Elizabeth Neal MSc PhD RD

Specialist Ketogenic Dietitian, Matthew’s Friends Clinics

Honorary Research Associate, UCL – Institute of Child Health

 

Dooseov sindrom, poznat i kao mioklona-astatska epilepsija ili epilepsija s mioklono-atoničkim napadajima, je rijetka vrsta generalizirane epilepsije koja je prvi put opisana 1970. godine (1). Početak je obično  prije pete godine života uz pojavu više različitih vrsta napadaja. Kod neke djece su prisutna i razdoblja nekonvulzivnih epileptičkih statusa (2). Odgovarajući antiepileptički lijekovi (AEL) se obično koriste u početnom liječenju Dooseova sindroma, međutim neuspjeh prvog lijeka u kontroli napadaja značajno smanjuje vjerojatnost postizanja naknadne potpune kontrole (3). Međunarodne preporuke sugeriraju da ketogenu dijetu treba razmotriti kod djeteta s epilepsijom kada se s dva ili tri prikladna AEL-a nije postigla zadovoljavajuća kontrola epileptičkih napadaja (4). Ažurirane UK NICE smjernice za liječenje oboljelih od epilepsije također sugeriraju da se djeca i adolescenti s nekontroliranim epileptičkim napadajima nakon primjene odgovarajuće antiepileptičke terapije upućuju specijalistu za epilepsije dječje dobi u tercijarne centre na razmatranje uvođenja ketogene dijete.

Ketogena dijeta je bogata mastima s ograničenim unosom ugljikohidrata te se koristi za liječenje epilepsije od 1920-ih godina. Učinkovitost ove metode liječenja je dokazana u mnogim prospektivnim i randomiziranim istraživanjima (5,6,7). Pokazalo se da je dijeta posebno učinkovita za Dooseov sindrom gdje su napadaji često rezistentni na AEL-ove. Jedno istraživanje koje je uključivalo 11 djece s ovim sindromom je izvijestilo da je šestero oboljelih postiglo smanjenje učestalosti epileptičkih napadaja preko 50% nakon 18 mjeseci provedbe dijete, od koji je dvoje postiglo potpunu kontrolu epileptičkih napadaja uz ukidanje svih korištenih AEL-ova (8). Isti autori su dugoročno pratili 38 djece s Dooseovim sindromom te izvijestili da je 11 oboljelih (29%) postiglo potpunu kontrolu epileptičkih napadaja (9). Retrospektivno istraživanje u Francuskoj koje je uključivalo više centara, analiziralo je 50 djece s Dooseovim sindromom te izvijestilo da je 54% oboljelih postiglo potpunu kontrolu epileptičkih napadaja nakon 6 mjeseci ili više od uvođenja ketogene dijete, a 86% je postiglo smanjenje učestalosti epileptičkih napadaja preko 70% nakon 2 mjeseca provedbe dijete. Rano uvođenje ketogene dijete je značajno pridonijelo potpunoj kontroli epileptičkih napadaja i povezano je s boljim kognitivnim ishodom (10).

Alternativna liberalnija vrsta ketogene dijete je modificirana Atkinsova dijeta. Istraživanje koje je uključilo 30 djece s Dooseovim sindromom praćena su u prosjeku 19 mjeseci za vrijeme provedbe modificirane Atkinsove dijete, a rezultati su pokazali je da je 25 (83%) od 30 oboljelih imalo smanjenje učestalosti epileptičkih napadaja od 50% ili više, a 14 (47%) je postiglo potpunu kontrolu. Autori su zaključili da bi provedba modificirane Atkinsove dijete mogla biti dobra opcija ravnopravna restriktivnijoj, klasičnoj ketogenoj dijeti (11). Drugo istraživanje s devetero djece s Dooseovim sindromom na ketogenoj dijeti izvijestilo je o potpunoj kontroli epileptičkih napadaja kod sedmero oboljelih unutar nekoliko tjedana od uvođenja dijete, a uspjelo se i  ukinuti AEL-ove. Četvero oboljelih su provodili modificiranu Atkinsovu dijetu, dvoje tradicionalnu ketogenu dijetu, a jedan je započeo s modificiranom Atkinsovom dijetom, ali je prešao na klasičnu ketogenu dijetu kako bi se postigla potpuna kontrola epileptičkih napadaja (12). Ranije objavljeno istraživanje uključilo je 27 djece s epilepsijom, od kojih je devetero imalo Dooseov sindrom, a utvrđeno je da su neki oboljeli postigli bolju kontrolu epileptičkih napadaja prelaskom s modificirane Atkinsove dijete na strožu, tradicionalnu ketogenu dijetu (13).

Druga istraživanja su ispitivala ishode nakon različitih metoda liječenja Dooseova sindroma uključujući i dijetoterapiju i farmakološku terapiju, iako se ketogena dijeta obično koristila samo nakon neuspjeha s nekoliko AEL-a. Istraživanjem u 81 djece iz Japana obuhvaćeno je 26 oboljelih liječenih ketogenom dijetom od kojih je 15 (58%) postiglo potpunu kontrolu epileptičkih napadaja (14), a istraživanje u SAD-u je obuhvatilo 23 djece od kojih je 10 provodilo ketogenu dijetu i troje postiglo potpunu kontrolu (15). Nedavno objavljeno veliko retrospektivno istraživanje triju glavnih američkih centara identificiralo je 166 djece s Dooseovim sindromom, a dijetoterapija je korištena kao druga ili treća opcija liječenja u 19%, a sveukupno provođena kod 57% djece. 79% oboljelih koji su provodili ketogenu dijetu je postiglo smanjenje učestalosti epileptičkih napadaja preko 50%, što je znatno više od odgovora na prva tri AEL-a. Unutar ove skupine, 57% ih je postiglo potpunu kontrolu epileptičkih napadaja (16). U sva tri istraživanja, autori su zaključili da je dijetoterapija najučinkovitiji tretman za kontrolu napadaja.

Ketogena dijeta se sve više prepoznaje kao jedan od najučinkovitijih tretmana za Dooseov sindrom (17,18) stoga predlažemo da oboljelima treba omogućiti da pokušaju s provedbom dijetoterapije u ranijoj fazi bolesti kada su se antiepileptički lijekovi pokazali neučinkoviti. Djeca koja započnu s ketogenom dijetom trebat će je provoditi najmanje tri mjeseca kako bi se omogućila odgovarajuća procjena učinkovitosti i odgovarajuće podešavanje dijete prema djetetovim individualnim potrebama. Ako se poboljša kontrola epileptičkih napadaja, vjerojatno je smanjenje doza/broja AEL-ova ili njihovo ukidanje. Ketogena dijeta se obično provodi barem dvije godine ako se pokaže uspješnom.

 

 

 

Literatura

  1. Doose H, Gerken H, Leonhardt R, et al (1970) Centrencephalic myoclonic-astatic petit mal. Clinical and genetic investigation. Neuropadiatrie 2(1):59-78.
  2. Bergqvist AG (2012) Myoclonic astatic epilepsy and the use of the ketogenic diet. Epilepsy Res. 100(3):258-60.
  3. Kwan P, Brodie MJ (2000) Early identification of refractory epilepsy. N Engl J Med. 342 (5):314-9.
  4. Kossoff EH, Zupec-Kania BA, Amark PE, et al (2009) Optimal clinical management of children receiving the ketogenic diet: recommendations of the international ketogenic diet study group. Epilepsia 50:304-17.
  5. Neal EG, Chaffe HM, Schwartz R, et al (2008) The ketogenic diet in the treatment of epilepsy: a randomised controlled trial. Lancet Neurol. 7:500-6.
  6. Sharma S, Sankhyan N, Gulati S, Agarwala A (2013) Use of the modified Atkins diet for treatment of refractory childhood epilepsy: a randomized controlled trial. Epilepsia 54(3):481-6.
  7. Lambrechts DA, de Kinderen RJ, Vles JS, et al (2017) A randomized controlled trial of the ketogenic diet in refractory childhood epilepsy. Acta Neurol Scand. 135(2):231-9.
  8. Caraballo RH, Cersósimo RO, Sakr D, et al (2006) Ketogenic diet in patients with myoclonic-astatic epilepsy. Epileptic Disord. 8(2):151-5.
  9. Caraballo R, Vaccarezza M, Cersósimo R, et al (2011) Long-term follow-up of the ketogenic diet for refractory epilepsy: multicenter Argentinean experience in 216 pediatric patients. Seizure 20(8):640-5.
  10. Stenger E, Schaeffer M, Cances C, et al (2017) Efficacy of a ketogenic diet in resistant myoclono-astatic epilepsy: A French multicenter retrospective study. Epilepsy Res. 31:64-9.
  11. Wiemer-Kruel A, Haberlandt E, Hartmann H, Wohlrab G, Bast T (2017) Modified Atkins diet is an effective treatment for children with Doose syndrome. Epilepsia 58(4):657-62.
  12. Simard-Tremblay E, Berry P, Owens A, et al (2015) High-fat diets and seizure control in myoclonic-astatic epilepsy: A single center’s experience. Seizure 25:184-6.
  13. Kossoff EH, Bosarge JL, Miranda MJ, et al (2010) Will seizure control improve by switching from the modified Atkins diet to the traditional ketogenic diet? Epilepsia 51(12): 2496–9.
  14. Oguni H, Tanaka T, Hayashi K, et al (2002) Treatment and long-term prognosis of myoclonic-astatic epilepsy of early childhood. Neuropediatrics 33(3):122-32.
  15. Kilaru S, Bergqvist AG (2007) Current treatment of myoclonic astatic epilepsy: clinical experience at the Children’s Hospital of Philadelphia. Epilepsia 48(9):1703-7.
  16. Nickels K, Kossoff EH, Eschbach K, Joshi C (2021) Epilepsy with myoclonic-atonic seizures (Doose syndrome): Clarification of diagnosis and treatment options through a large retrospective multicenter cohort. Epilepsia 62 (1):120-7.
  17. Kelley SA, Kossoff EH (2010) Doose syndrome (myoclonic-astatic epilepsy): 40 years of progress. Dev Med Child Neurol. 52(11):988-93.
  18. Mulligan JE, Mandelbaum DE (2011) Myoclonic astatic epilepsy and the role of the ketogenic diet. Med Health R I. 94(5):127-30.

 

Dostupno na: https://www.matthewsfriends.org/keto-therapies/keto-therapies-for/doose-syndrome/