KETOGENA DIJETA

Ketogena dijeta je način prehrane koji se temelji na izrazito smanjenom unosu ugljikohidrata te uvećanom unosu masti. Ketogena dijeta se od davnina koristila kod pacijenata s epilepsijom za smanjenje učestalosti napadaja, no s pojavom antikonvulzivnih lijekova njezina primjena uglavnom je napuštena. Posljednjih nekoliko desetljeća, međutim, sve se više vraća u uporabu, posebice kod pacijenata s farmakorezistentnom epilepsijom, kao i kod pacijenata s nekim drugim dijagnozama.

Razna znanstvena istraživanja potvrđuju njezin pozitivan učinak kod pacijenata s epilepsijom, tumorom/rakom mozga, Alzeiheimerovom bolešću, Parkinsonovom bolešću, autizmom, amiotrofičnom lateralnom sklerozom (ALS), ozljedom mozga itd.

Postoji više vrsta ketogenih dijeta, a za sve vrste ketogenih dijeta karakteristično je da imaju strogo ograničen unos ugljikohidrata, a povećan unos masti. Proteini se unose u točno određenom omjeru, zavisno od vrste ketogene dijete.

Kod klasične ketogene dijete odnos masti u odnosu na ugljikohidrate i proteine zajedno je 4:1. Ovo je najstroži oblik dijete i uvodi se u bolničkim uvjetima za razliku od nekih drugih oblika ketogene dijete koji se mogu uvoditi i u kućnim uvjetima.

U blaže oblike ketogene dijete spadaju modificirana keto dijeta, modificirana Atkinsova dijeta, dijeta niskog glikemijskog indeksa i MCT dijeta.

Ove dijete su učinkovite zbog promjene energetskog izvora potrebnog za funkcioniranje mozga. U normalnoj ishrani energija dolazi iz ugljikohidrata kao što su riža, kruh, tjestenina, povrće, voće i šećer, koje se nakon unosa pretvaraju u glukozu koju koristi mozak. Glukoza se u tijelu zadržava oko 24 do 36 sati, i ako se ne iskoristi, pretvara se u masnoće. No, ukoliko se ukloni ovaj izvor energije, mozak  će tražiti novi izvor energije za funkcioniranje, i stoga će umjesto iskorištavanja glukoze, prijeći na iskorištavanje masti. Prilikom trošenja masti, stvaraju se ketoni. Stanje „ketoze organizma“ iz nekog razloga ima pozitivan učinak na kontrolu napadaja i poboljšanje kvalitete života. Još uvijek nije točno poznat razlog zbog čega je to efikasno, stoga su u tijeku  brojna istraživanja na ovu temu.

Ketogenu dijetu preporučuje liječnik za one pacijente kod kojih antiepileptičnim lijekovima nije ostvarena zadovoljavajuća kontrola napadaja.

Za uvođenje ketogene dijete, potrebno je biti pod nadzorom dijetetičara koji ima iskustva s uvođenjem ove dijete. Krvne pretrage su obavezne na samom početku uvođenja dijete, kao  i  svakih nekoliko  mjeseci, uz obavezno tjedno vođenje dnevnika prehrane koji se daje na uvid dijetetičaru kako bi se osigurala odgovarajuća razina ketona u tijelu. Sve  dijete  zahtijevaju nadomjestak vitamina i minerala  jer su vrlo restriktivne.

U vrijeme započinjanja s dijetom razine lijekova se ne mijenjaju. Najčešće se unutar tri mjeseca može vidjeti da li dijeta pomaže pacijentu ili ne. Ukoliko se dijeta pokaže korisnom, neurolog tj. neuropedijatar može razmatrati smanjivanje lijekova. Nekim pacijentima možda će se moći propisati niže doze lijekova za epilepsiju, dok se drugim pacijentima mogu potpuno izbaciti lijekovi. Potrebno je naći točan omjer dijete i lijekova koji će imati najbolji utjecaj na kvalitetu života, stoga je jako važan medicinski nadzor dijete.

Ukoliko se dijeta pokaže korisnom, najčešće su preporuke da pacijent na dijeti ostane dvije godine, a zatim postupno skida s dijete. Učinci dijete mogu djelovati i nakon prestanka dijete, stoga roditelji mogu početi s normalnom ishranom.

Korisni linkovi: